Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila je 297 milijuna eura u hrvatsko gospodarstvo 2022. godine, što je rekordna godina za ulaganja privatnog sektora (82 posto godišnjeg obujma poslovanja u zemlji). Većina sredstava (63 posto) poduprla je projekte tranzicije zelene ekonomije.
Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a, šefica ureda za Hrvatsku, izjavila je: Bančino financiranje privatnog sektora u Hrvatskoj u 2022.
uključivalo je 57 milijuna eura za proizvodnju obnovljive energije.
Otprilike 43 milijuna eura od toga je posuđeno tvrtkama Taaleri Energia i
ENCRO Kunovac JV za prvi projekt obnovljivih izvora energije u zemlji
izvan sheme subvencija za obnovljive izvore energije. Ovim projektom
EBRD financira izgradnju i rad dviju kopnenih vjetroelektrana u
zadarskoj regiji, zajedničkog ukupnog kapaciteta mreže od 111 MW,
dovoljnog za napajanje 85.000 kućanstava. Drugdje u privatnom sektoru, Banka je osigurala zajam od 35 milijuna
eura tvrtki Studenac d.o.o., najvećem hrvatskom maloprodajnom trgovcu
hranom po broju prodavaonica, za financiranje njegovog širenja,
uključujući akviziciju maloprodajnih trgovaca hranom Pemo i Lonia. Zajam
EBRD-a također je pomogao poboljšati politiku uključivanja i održivosti
Studenca, posebice zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica. Tijekom 2022. EBRD je uložio u niz inovativnih financijskih
instrumenata. To uključuje ulaganje od 10 milijuna eura u prvu hrvatsku
obveznicu povezanu s održivošću koju je izdala grupa Meritus ulaganja
(M+). M+ je vodeći neovisni outsourcing tehnologija poslovnih procesa u
jugoistočnoj Europi, aktivan u kontakt centrima, informacijskoj
tehnologiji i službama za zapošljavanje. Ima urede u Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji,
Sloveniji, Turskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama
te zapošljava više od 12.000 ljudi. Grad Karlovac postao je drugi hrvatski grad koji je pristupio
EBRD-ovom Programu zelenih gradova, budući da je Banka, zajedno s EU,
sufinancirala sveobuhvatnu obnovu gradske toplinske mreže, zamjenu
zastarjelih vrelovoda i šahtova te poboljšanje cjelokupnog učinkovitost
toplinske distribucijske mreže. Bankini lokalni i međunarodni savjetodavni projekti s hrvatskim malim
i srednjim poduzećima financirani su donatorskom potporom Europskog
investicijskog savjetodavnog centra i EBRD-ovog Small Business Impact
Funda (Italija, Irska, Japan, Koreja, Luksemburg, Norveška, Švedska,
Švicarska, TaiwanBusiness-EBRD Technical Fond za suradnju i Sjedinjene
Američke Države). Upravni odbor Banke sljedećih će tjedana raspravljati o novoj
strategiji EBRD-a za Hrvatsku za razdoblje 2023.-28., s fokusom na
gospodarsku konkurentnost, otpornost i zelenu tranziciju.
„Hrvatska
se tijekom protekle godine suočila s nekoliko lokalnih i globalnih
izazova. Pojačali smo naš angažman kroz financiranje i savjetovanje kako
bismo podržali lokalne tvrtke i zemlju u cjelini. U 2022. pokrenuli smo
niz važnih inicijativa za podršku hrvatskoj brzorastućoj start-up
zajednici i tehnološkoj industriji. Dodatno smo proširili naš vodeći
program urbane regeneracije i nastavili inicijative političkog dijaloga s
nacionalnom vladom o boljem upravljanju imovinom nekretnina u državnom
vlasništvu.”
U financijskom sektoru, EBRD
je uložio 60 milijuna eura u prvu obveznicu održivosti koju je izdala
RBA, hrvatska podružnica Raiffeisen banke, te je nastavio davati kredite
UniCredit Leasingu Hrvatska (25 milijuna eura) i Raiffeisen Leasingu
Hrvatska (15 milijuna eura). za daljnje kreditiranje lokalnih malih i
srednjih poduzeća (SME). To uključuje financiranje zakupa zelene opreme i
tehnologija u komercijalnom sektoru.
U još jednom inovativnom
projektu s Raiffeisenom u Hrvatskoj, najavljenom ranije ovog tjedna,
EBRD je podržao RBA-inu prvu sintetičku sekuritizaciju u zemlji,
istovremeno pružajući 26 milijuna eura kreditne zaštite u obliku
nepokrivenog financijskog jamstva. Transakcija pokriva kreditni portfelj
uspješnih malih i srednjih poduzeća i drugih tvrtki vrijedan oko 366
milijuna eura. Dok tržište sintetičke sekuritizacije u posljednjih
nekoliko godina stabilno raste u naprednijim zemljama Europske unije
(EU), ono je novi instrument u većini gospodarstava u koja EBRD ulaže,
uključujući i Hrvatsku.
U javnom sektoru, EBRD je osigurao zajam
od 50 milijuna eura gradu Zagrebu za potporu vitalnih javnih komunalnih
poduzeća (voda i promet) nakon posljedica pandemije Covida-19 i potresa
koji su pogodili to područje 2020., uzrokujući procijenjenu vrijednost
od € 11 milijardi kuna štete.